Ako se interkulturalnost promišlja kao problem koji treba riješiti, onda se i ljudi na koje se direktno odnosi reduciraju na uljeze, točku prijepora, prekid u jednoj skladnoj i homogenoj cjelini.
piše:NIKA ŠINTIĆ
Koncem 1960-ih godina urbanizacija počinje strelovito mijenjati demografsku, ekonomsku i ekološku sliku svijeta. Već su i raniji nastupi ruralnog egzodusa donosili potrebu za značajnom reorganizacijom novonaseljenih sredina, no danas, kada u gradove pritječe sve više osoba različitih etnija, kultura i profesija, urbanističko planiranje predstavlja još složeniji pothvat. U Hrvatskoj je ovaj proces najviše zahvatio zagrebačko područje. Bilo da je riječ o stranim radnicima, azilantima ili studentima iz drugih dijelova zemlje, Zagreb je postao susretište različitih kultura i tako stvorio potrebu za promišljanjem inkluzivnije vizije grada.
Toga se zadatka prihvatila Platforma Upgrade, neformalna mreža građanskih udruženja utemeljena 2015. godine na inicijativu Operacije Grad. Cilj je platforme uspostavljanje Interkulturnog društvenog centra koji bi po upravljačkom sistemu civilno-javnog partnerstva poticao društveni dijalog, solidarnost i pluralizam. Vođena iskustvom kooperacije gradske vlasti i civilnog sektora (zastupljenog Operacijom Grad) u upravljanju ustanovom Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade, Platforma Upgrade potkraj 2022. godine udružuje se s Centrom mladih Ribnjak kako bi testirala potencijalni prostor budućeg IDC-a i razvijala model uključive lokalne zajednice.
Njihovi napori pretaču se u projekt Gradimo drugačiji kvart, čiji je raznolik sadržaj zamišljen kao svojevrsni pilot-program IDC-a. Od naročitog je značaja bilo što više angažirati mlade ljude – napose umjetnike u nastajanju – u istraživanje interkulturalnosti, i stoga se među prvima na listi provedenih aktivnosti našlo fotografsko mapiranje Došli smo na Ribnjak u suradnji s učenicama i učenicima Škole primijenjene umjetnosti. Zbog važnosti ekološke perspektive u dotičnoj tematici u projektu sudjeluje i Zelena akcija. Tako je u sklopu Okolišnog filmskog festivala u prostoru Centra mladih Ribnjak prikazan film Halla ide u rat, akcijska komedija o okolišnoj aktivistkinji i njezinoj borbi protiv kapitalizma i zagađivačke industrije, a nedugo nakon toga uslijedila je i radionica popravka predmeta Popravimo zajedno!. Za srednjoškolce je realizirana i radionica crtanja stripa pod vodstvom umjetnice Ene Jurov, čiji su se polaznici kroz kreativno izražavanje mogli bolje upoznati s konceptom interkulturalnosti. Obje radionice svojim su objektivima popratili učenici Škole primijenjene umjetnosti, a njihovi su radovi, zajedno s ranije spomenutim stripovima, izloženi u Galeriji Usput.
U travnju je sa Zelenom akcijom organizirano i cjelodnevno događanje otpočeto otvorenjem još jedne izložbe učenika ŠPUD-a. Objedinjujući motiv izložbe bila je slobodna interpretacija Ribnjaka u doba zimskog i ranoproljetnog zatišja. Mladi su fotografi nastojali uhvatiti društvenu dinamiku oko navedenog područja, kako bi predočili inherentnu raznolikost i ispunjenost zajednice čiji se putevi ovdje konstantno isprepliću. Radovi, budući postavljeni po deblima drveća u samome parku, posjetitelje uvlače u svoju priču ne samo kao promatrače, već i kao dio okoliša predstavljenog na slikama.
Ova fluidnost u određivanju pripadnosti nekoj zajednici – gdje i šetači u prolazu, pa makar i privremeno, postaju aktivni dionici zatečenog ekosustava – anticipira ideju IDC-a kao takvoga. On je, stoji u brošuri Platforme Upgrade, zamišljen kao prostor dijaloga među pojedincima i grupama, prostor koji integraciju tretira kao dvosmjerni proces. Mirela Travar, predsjednica Operacije Grad koja koordinira Platformu Upgrade, pojašnjava to na sljedeći način: ako se interkulturalnost promišlja kao problem koji treba riješiti, onda se i ljudi na koje se direktno odnosi reduciraju na uljeze, točku prijepora, prekid u jednoj skladnoj i homogenoj cjelini.
Projekt Gradimo drugačiji kvart smjera ponovnom uključivanju tih istih ljudi kroz umjetnost i kulturu. No, s obzirom na važnost načela uzajamnosti, on ne služi tek novim stanovnicima, nego i starima; ravnopravno društvo jednostavno se ne može graditi bez prilagodbe lokalne populacije. Stoga se vrlo nježnim ali promišljenim pomacima teži pokazati kako različitost nije prijetnja, već, dapače, prilika za rast i učenje.
Međutim, ta prilika krupnim koracima prerasta u nužnost. Na javnom razgovoru o klimatskim izbjeglicama priređenom nakon učeničke izložbe zaključuje se da velike globalne krize i okolišne promjene zahtijevaju iznalaženje inovativnih strategija integracije. Pritom je prijeko potrebna jača suradnja civilnih organizacija kao i sustavnije ispitivanje presjeka klimatske i društvene pravde. S time na umu, projekt Gradimo drugačiji kvart svakako je korak u dobrom smjeru.
*Članak je izvorno objavljen na kulturpunkt.hr.